Suprug mi je pre tri dana doživeo “moždani udar”, njegove vitalne funkcije su sada stabilne. Kada može započeti sa rehabilitacijom?

Dragana

Stanje posle cerebrovaskularnog insulta

Cerebrovaskularni insult je teška bolest. Približno jedna četvrtina bolesnika umre u prvih 24h, od onih koji prežive jedna trećina ostaje sa trajnim posledicama koje umanjuju mogućnost za samostalno obavljanje čak i najjednostavnijih aktivnosti dnevnog života.

Posledice preležanog moždanog udara, pored telesnog oštećenja koje se javlja u obliku oduzetosti jedne strane tela, mogu biti i druge promene kao što su oštećenje površinskog i dubokog osećaja, izmene ponašanja, poremećaj govora, a sve u zavisnosti od regije mozga koja je pogođena.

S obzirom na veliki procenat pacijenata sa trajnim funkcionalnim poremećajima, proces rehabiltacije treba započeti neposredno posle vitalnog zbrinjavanja u jedinicima za intenzivnu negu. U ovoj, tzv. ranoj fazi, rehabilitacija je prilagođena trenutnom stanju pacijenta i koriguje se na dnevnom nivou, a usmerena je na prevenciju komplikacija i stimulaciju pravilnog funkcionalnog oporavka.

Vreme je veoma bitan faktor kod oporavka ovakvih pacijenata pa je sa rehabilitacionim tretmanom neophodno započeti što je pre moguće kako bi se učestalost i težina trajnih posledica svela na najmanju moguću meru.

Suštinski poremećaj koji nastaje u moždanom tkivu kod ovog oboljenja, je lokalna moždana hipoksija (nedostatak kiseonika) na koju je visokodiferencirano nervno tkivo veoma osetljivo. Usled ovakvog stanja ubrzo dolazi do odumiranja nervnih ćelija u zahvaćenoj zoni što predstavlja nenadoknadiv gubitak.

Primena čistog kiseonika pod povećanim pritiskom koji se naziva hiperbarična oksigenacija (HBO) je nezamenljiva terapija kod ovakvih stanja i treba se, ako to uslovi dozvoljavaju, primeniti urgentno, odnosno neposredno po vitalnom zbrinjavanju pacijenta. Hiperbaričnom oksigenacijom dovodi se veća količina kiseonika u mozak čime se sprečava odumiranje nervnih ćelija, smanjuje moždani otok, povećava energetski bilans i odbrambene sposobnosti oštećenog tkiva i organizma uopšte.

Intenzivni oporavak sa aspekta neurološkog statusa rezervisan je za prvih 6 do 12 nedelja posle insulta, oporavak motoričkih sposobnosti je najintenzivniji u prvih 6 meseci a manja poboljšanja se mogu očekivati do navršetka 24-og meseca, a u nekim slučajevima i do navršenog 48-og meseca.

Pacijent koji je prethodno tretiran HBO terapijom znatno bolje odgovara na standarni rehabilitacioni protokol. Neurološki status se ubrzano stabilizuje pa se stvara mogućnost za bržu primenu naprednijih tehnika iz oblasti kineziterapije i elektroterapije.

Na ovaj način moguće je ranije započeti sa stimulacijom funkcionalnog opravka, vertikalizacijom, uvežbavanjem ravnože u sedećem i stojećem položaju, uvežbavanjem hoda i osnovnih aktivnosti dnevnog života, što značajno umanjuje mogućnost nastanka drugih komplikacija i doprinosi bržem osamostaljivanju pacijenta i njegovom povratku u socijalnu a kasnije i radnu sredinu.

Ovakav pristup rehabilitaciji pored direktnog pozitivnog uticaja na samog pacijenta i njegov ubrzani oporavak pozitivno deluje na porodicu i širu socijalnu sredinu jer smanjeni stepen telesnog oštećenja omogućava veću ličnu, socijalnu i materijalnu nezavisnost pacijenta i smanjuje potrebu za angažovanjem drugih lica za pomoć u svakodnevnim životnim i poslovnim aktivnostima.

Proces lečenja i rehabilitacije ovakvih pacijenata je težak i dugotrajan proces sa nesigurnim ishodom.

Lična zdravstvena higijena je značajan preventivni aspekt koji ne sme biti zanemaren.

Primena HBO terapija u preventivnom smislu, pravilna ishrana, redovna i sistematizovana fizička aktivnost, kontrola krvnog pritiska, poseta salonima za masažu i relaksaciju, može značajno da umanji mogućnost nastanka ovog oboljenja, zbog čega je neophodno ovakve aktivnosti uvrstiti u svakodnevni život.